Koje mišiće aktiviramo planinarenjem?

Lijepi utisci, nova poznanstva, dobro raspoloženje i jedinstveni materijal za vašu novu galeriju slika s planine nije jedino što ponesete sa sobom sa pohoda. Ovoj grupi „suvenira s planine“ možemo sigurno dodati i još jedan – upale mišića J .

Koje to mišiće najviše aktiviramo tokom planinarenja? Mislite da su aktivni samo oni mišići u kojima, nakon pohoda, osjetite bol? Pa, pogrešno mislite. Stoga, malo anatomije nije na odmet.

Prvo da započnemo s jednom zanimljivom činjenicom: za pravljenje samo jednog koraka koristimo 200 mišića (ljudsko tijelo sastoji se od 656 mišića). To je mnogo posla za mišiće s obzirom da prosječno napravimo 10 000 koraka dnevno.

Planinarenje je odličan trening tokom kojeg sagorijevamo mnogo kalorija i jačamo mišiće, a tokom pohoda čak i zaboravimo da smo zapravo (tehnički gledano) na treningu. Planinarenjem obavljamo nekoliko vrsta treninga istovremeno kao što je kardio, vježbe izdržljivosti, vježbe za jačanje, naročito donjeg dijela tijela.

Tokom hiking-a istovremeno se aktivira nekoliko grupa mišića, što doprinosi zatezanju istih te sagorijevanju velikog broja kalorija.

A evo koje mišiće treniramo tokom jednog pohoda na planinu:

• Gluteus

Najveći udio mišićne mase čine mišići koji formiraju stražnjicu, a to su zapravo tri zasebna mišića:  gluteus medius, gluteus maximus (to je poprilično lijen mišić koji će radije ostati neaktivan i sav rad prepustiti ostalim mišićima. Ako uzmemo primjer neke obične osobe koja radi čučanj bez opterećenja, moguće je da će se aktivirati čak 60% maksimalne kontrakcije kvadricepsa, a SAMO 10% gluteusa!), te gluteus minimus.

Kvadriceps je veliki butni mišić, četveroglavi mišić natkoljenice. Ono što jest važno je njegova kompleksna funkcija u pokretanju ljudskog tijela, koja zna biti praćena mnogim ozljedama, oštećenjima i hroničnim stanjima. On je jedan od glavnih aktera u podizanju noge od podloge pri hodanju i to u samom zglobu kuka.

• Mišići stražnje lože

Hamstrings, stražnja loža natkoljenice, ili kolokvijalno samo loža, nazivi su za skupinu mišića koji se nalaze sa stražnje strane natkoljenice. Ukupno ih ima 3, te su im imena: biceps femoris, semitetndinosus i semimembranosus. U svojoj temeljnoj funkciji oni su pregibači koljena i rade potpuno suprotan posao od prednjeg butnog mišića, poznatijeg kao kvadriceps, koji koljeno opruža.

• Listovi ili veliki troglavi mišić potkoljenice ili nožni triceps

Trbušasti mišić lista (musculus gastrocnemius) je stražnje strane potkoljenice. Trbušasti mišić lista zajedno sa širokim listolikim mišićem (musculus soleus) čini troglavi mišić lista (musculus triceps surae). Soleus je mišić koji je sastavljen od crvenih mišižnih vlakana i najviše je zaslužan za našu mogućnost hodanja po cijeli dan, dok je gastrocnemius onaj najgušći i najsnažniji mišić koji pomaže pri skokovima i odražajima.

• Abdominalni mišići (mišići trbuha)

Trbušni mišici sastoje se od tri skupine mišića: ravnog trbušnog mišića (m. rectus abdominis), unutarnjih i vanjskih kosih trbušnih mišića (m.obliqus internus/externus addominis), poprečnog trbušnog mišića (m. Transverzus abdominis).

Mišići trbuha zatvaraju prostor između donjeg otvora grudnog koša i zdjelice. Grade snažan i elastičan trbušni zid koji ima dvostruki zadatak: održava trbušne organe i utječe na njihov rad i pokreće grudni koš prema zdjelici i obrnuto. Mišići trbuha su parni mišići i sastaju se duž srednje linije koja ima poseban naziv: bijela linija. Otprilike, na sredini te bijele linije nalazi se pupak.

• Mišići donjeg dijela leđa

Donji dio leđa sastoji se od erector spinae (ili sacrospinalisa), mišića koji se proteže duž cijele kralježnice. U lumbalnom području, erector spinae dijeli se u tri stupca: iliocostalis, longissimus i spinalis. Ovi mišići temelj su snažnog donjeg dijela leđa koja stabiliziraju kralježnicu i ravnaju trup, izvijajući kralježnicu prema natrag.

• Mišići koljena i dugački ispružač prstiju

Aktivni stabilizatori koljena su mišići. Najvažniji je jak četveroglavi mišić, kvadriceps s prednje strane, grupa ishiokruralne muskulature sa stražnje strane, te grupa aduktora s unutarnje strane.

Dugački ispružač prstiju polazi s lateralnog kondila goljenične kosti, međukoštane opne (membrana interossea cruris) i unutarnje stranelisne kosti, ide prema dolje i donjem dijelu potkoljenice, prelazi u tetivu, koja se dalje u stopalu dijeli u četiri tetive. Svaka od tetiva hvata se na stražnju stranu nožnih prstiju (svih, osim palca). Svaka od tetiva dijeli se na tri snopa. Središnji se snop hvata na srednji članak prsta (phalanx media), a dva postranična na distalni članak prsta (phalanx distalis)

Tekst poslala : Raindance_maggie (Instagram profil)