Planinarenje – novi stil življenja savremenog života
Planinarenje se ne definira kao klasičan sport, jer tu nema natjecateljske borbe, koja je bitno obilježje svakog sporta. Planinarenje obuhvaća sve čovjekove djelatnosti izravno i neizravno vezane uz kretanje u planinskim predjelima. Nije besciljno lutanje po brdima i osvajanje već osvojenih vrhova s kojih ćemo ionako ubrzo morati sići; naprotiv, planinarstvo je način i stil života, čitav niz aktivnosti koje savremenom čovjeku život čine ugodnijim, zanimljivijim zdravijim. Biti planinar znači obilaziti i upoznavati ljepote Zemlje, uživati u prekrasnim planinskim vidicima, stvaranje novih prijateljstava.
Odlazak u prirodu i kretanje na čistom planinskom zraku predstavlja aktivan način odmora, koji unatoč uloženom fizičkom naporu, čovjeka ispunjava novom snagom i zadovoljstvom.
Planinarenje postaje sve popularnije. U posljednje vrijeme sve više ljudi, posebno mlađih, otkriva prednosti rekreacije koja je još donedavno bila rezervirana za stariju generaciju. Hodanje i uspinjanje planinama jača mišiće čitavog tijela, posebno nogu, te pospješuje pokretljivost zglobova. Potiče imunološki sustav, prvenstveno sposobnost organizma da se obrani od različitih infektivnih bolesti. Pozitivno djeluje na rad srca i krvotoka te pospješuje transport i opskrbljenost krvi kisikom. Pospješuje izmjenu tvari u organizmu i, između ostalog, bez posebnog režima prehrane smanjenje masnoće u tijelu, pa tako i tjelesne težine. Iako se, ako planinarite rekreacijski, uopće ne trebate opterećivati hodanjem, vaše ruke neka ipak budu u laktu savijene pod pravim kutom te aktivnije nego inače, a vaš hod neka bude nešto brži nego što ste na to naviknuli. Kako prije svake fizičke aktivnosti treba zagrijati organizam, prije negoli započnete s penjanjem, odradite seriju vježbi razgibavanja i istezanja za sve mišićne grupe, a prvih petnaestak, dvadesetak minuta hodajte laganijim hodom. Da biste uštedjeli energiju, dužinu koraka prilagodite usponu te što je on blaži, vaši koraci neka budu manji. Tempo hoda prilagodite svojim mogućnostima, a ako ste u društvu, pratite brzinu najsporijeg. Otprilike svaka se dva sata neizostavno kratko odmorite i priuštite si manji obrok, primjerice energetsku pločicu, čokoladu te sušeno ili svježe voće, a otprilike svakih pola sata nešto popijte.
Većina ljudi koji se počinju baviti planinarenjem, obično već posjeduje neka iskustva i znanje o planinarstvu stečene na lakšim izletima u bliže planine. Kada čovjek dobije volju da se odlascima u prirodu posveti organiziranije i poželi upoznati nove ljude, najbolje je da se uključi u neko planinarsko udruženje/društvo.
Unatoč prekrasnoj prirodi i romantičnoj idili koja vas bez sumnje očekuje na planinama, planinarenje nipošto nemojte poistovjetiti sa šetnjom u obližnjem parku. Stoga se ni na najnižu planinu, ni na najblaži uspon ne upuštajte bez prethodne fizičke pripremljenosti.
Planinarsku opremu valja prilagoditi planini, vremenskim prilikama i trajanju puta. Za jednodnevne izlete u bližu okolicu bit će dovoljan mali ruksak s rezervnom odjecom, hranom i pićem, novčanik, mobitel, hodački štapovi. Ne zaboravite na krpelje. Svaki put prilikom tuširanja (poslije planinarenja) dobro pogledajte svoje tijelo, da vam se slučajno negdje ne bi sakrio krpelj.
Autor: Nermin Talam
Predsjednik Udruženja VEDRO
